Anketa se nalazi na sljedećem linku https://forms.gle/2Qni6jzNq7tNAKwV8

Nastupajućim dobom Industrije 4.0 i digitalne transformacije poslovanja, ali i značajnim promjenama u društvu općenito, tradicionalne potrebe za vertikalnim, tehničkim znanjima (zanimanjima) postupno se smanjuju u korist generičkih/općih/prenosivih vještina poput rješavanja složenih problema, kritičkog razmišljanja, kreativnosti, rada s ljudima, emocionalne inteligencije i sl.

Iako je intuitivno sve ovo vrlo logično i prihvatljivo, na svjetskoj (akademskoj) razini već se tridesetak godina vode rasprave koje i kakve generičke kompetencije akademska naobrazba valja omogućiti. Je li to uopće njena zadaća, a ako je, kako to ostvariti, kako provjeravati, kako procjenjivati… uglavnom, vjerujte nam, problem je puno kompleksniji nego što nam se u prvi mah čini. A vrijeme? Ono ide…

Mi, autori ankete, oboje karijerni savjetnici u području razvoja mladih informatičara, doktori znanosti iz vrlo bliskih polja, osjećamo kako se nerazmjer između nadolazećih potreba hrvatske ICT industrije (koja niti malo ne zaostaje za svjetskom praksom) i akademskog obrazovanja sve više produbljuje i čini nas kao društvo nekonkuretnijim i nekompetentnijim. Svjedoci smo vremena kad gotovo sve srednje, a pogotovo velike tvrtke imaju vlastite „ljetne“ akademije kroz koje dodatno obrazuju potencijalne zaposlenike i sustavno rade na usavršavanju vlastitih. I dok za svojevrsni „update“ tehnoloških znanja postoji potpuno razumljivo opravdanje razlike između onog što se nauči u visokoškolskom obrazovanju i stanja na terenu, za dio generičkih kompetencija za koje se zalažemo je to nedopustivo. Jer ako je pred nama doba trajnog usvajanja novih znanja i vještina, učiti kako učiti, bi bio minimum koji se može zahtijevati od visokoškolskog obrazovanja.

Stoga smo konkretnim istraživanjem odlučili kroz svojevrsni konsenzus hrvatske ICT industrije saznati koje od tih vještina Vi osobno smatrate važnima. Od vas tražimo 3 procjene nad istim, modificiranim setom Tuning generičkih kompetencija koji je u Hrvatskoj korišten u istraživanju zapošljivosti generacije 2015/16, da vidimo postoji li manji skup (nama se čini da postoji) koje bi mogli staviti na agendu visokog obrazovanja, bilo kroz dijelove nastavnih ili ne-nastavnih aktivnosti, a također upozoriti i same studente na njihovu važnost.

I naravno, posebno ćemo cijeniti svaki Vaš komentar, bilo kroz anketu ili direktno na mail!

Doc. dr.sc. Katarina Pažur Aničić

Voditeljica Centra za podršku studentima i razvoj karijera

Fakultet organizacije i informatike

Sveučilište u Zagrebu

Dr.sc. Vjeran Bušelić

Voditelj karijernog savjetovanja

Tehničko Veleučilište u Zagrebu