Prema nacrtu strategije Vlada kao strateske industrije RH predlaže:
- C 21 Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka,
- C 26 Proizvodnja raĉunala te elektroniĉkih i optiĉkih proizvoda,
- C 25 Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda,
- J 62 Računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti (ICT),
- C 27 Proizvodnja elektriĉne opreme,
- C 28 Proizvodnja strojeva i uređaja
Ministarstvo gospodarstva nije kontaktiralo CISEx izravno ili preko Hrvatskih izvoznika prilikom izrade prijedloga ove Industrijske strategije. Ja sam u 6. mjesecu 2013. od HGK kao poduzetnik i direktor tvrtke dobio upitnik na 17 stranica sa skoro 100 pitanja na temelju kojeg se radila kvalitativna analiza. Upitnik nisam ispunio jer bi mi za detaljno popunjavanje trebala dva radna dana. Ne znam kakav je bio odaziv tvrtki na upitnik, to bi trebalo provjeriti, ali pretpostavljam da nije bio jako velik.
Dokument industrijske starategije i obrazac za komentare i javnu raspravu nalaze se na webu Ministarstva gospodarstva: http://www.mingo.hr/default.aspx?id=4980 . Otvorena je javna rasprava o prijedlogu stategije. Za sada ne planiramo da se CISEx kao udruga uključuje u javnu raspravu.
J62 je definirana u strategiji kao strateška industrija, a o njoj ne postoji posebno poglavlje u kojoj se ta industrija analizira, kao što postoji za preostalih pet strateških industrija. To može biti iz nekoliko razloga - možda za J62 nisu postojali detaljni podaci u DZS, možda je J62 u popis strateških industrija upala naknadno, možda su različita područja analize radili različiti ljudi na različitom nivou detalja. Mislim da to u konačnici nije ni toliko bitno. Ono što je bitno je da postoje ciljevi, definirane incijative i nositelji, te metrika kojom se mjere rezultati strategije. Sadašnji dokument strategije završava s poglavljem Provedba strategije u kojem je najčešća formulacija „Potrebno je...“. Strategija u kojoj nema jasno definiranih incijativa, nositelja i metrika nije kompletna i tu ima još jako puno posla dok se nešto operacionalizira.
Pojam ICT industrije inače u svijetu ne postoji, ICT znači „Information and communications technology“. Ono što postoji je grupa IT industrija, koja sadržava industrije proizvodnje softvera, hardvera i mrežne opreme, te industrija informatičkih usluga. Prema hrvatskoj klasifikaciji proizvodnja opreme spada u klase 26.20 (računala) i 26.30 (komunikacijska oprema), dok razvoj softvera i informatičke usluge spadaju u klasu 62.
Posebna priča unutar J62 su velike strane korporacije koje prodaju svoje proizvode u Hrvatskoj preko distributera, poput Microsofta, IBM-a ili HP-a. Troškovi njihovih ureda u Hrvatsko se samo manjim dijelom mogu pokriti iz prihoda u Hrvatskoj, pa one svojim središnjicama fakturiraju uslugeiz kojih plaćaju zaposlenike i ostale troškove u Hrvatskoj. Formalno, to je izvoz usluga, iako realno to nije izvoz, a to je jedan segment koji ne stvara u potpunosti realnu sliku koliki je zaista izvoz J62. Takve stvari bi trebale biti u kvalitativnoj analizi u strategiji. Informacije o našoj industriji i detaljne podatke o članicama CISEx-a nam rade naš partner tvrtka Bisnode i naša članica Astra poslovni inženjering i te podatke pratimo od 2008. godine i koristimo u našim aktivnostima.
J62 svakako zaslužuje biti strateška industrija jer ima velik potencijal rasta i razvoja, prvenstveno u izvozu. Ono što je bitni je da se ni J62 ne može gledati kao jedinstvena cjelina. Dobar dio tvrtki u J62 je primarno orjentiran na domaće tržište, a od toga je veliki dio potrošnje upravo u javnom sektoru. Dok ne počne rasti industrija, javna i privatna potrošnja, tu nema rasta. Tvrtke koje zaista stvaraju novu vrijednost su tvrtke koje izvoze softver i usluge i one imaju potencijal za rast. Za sada su priče o tisućama radnih mjesta i dvije milijarde kuna izvoza još samo priče, budući da strategiju treba pretočiti u inicijative i mjeriti rezultate.
Ono što se operativno događa je na žalost vrlo često upravo suprotno, ali to je priča za jednu drugu temu. Primjer su ovogodišnji poticajima iz programa Poduzetnički impuls koji u B1 programu ne uključuju poticaje za proizvodnju softvera. Možda operacionalizacija nove strategije nešto promijeni, ali preduvjet za pozitivne pomake je koordinacija aktivnosti Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i HGK.