Nekoliko primjera:

Kreditiranje - iako HBOR, pa i komercijalne banke, imaju razne linije financiranja, od kojih su neke i izrazito povoljne, proizvođači softvera često nemaju nekretnine koje bi dali za osiguranje kredita (iako HAMAG ima odlične jamstvene programe, oni nisu dovoljni za osiguranje kreditnih plasmana).

Bespovratne državne potpore  (npr. MINPO i HAMAG) - prema kriterijima bodovanja pa i rezultatima dodijeljenih potpora iz programa Poduzetnički impuls za 2012.godinu, razvidno je da proizvođači softvera nisu ni ovdje u dobroj poziciji. Proizvođači softvera nisu bili bodovno u istoj poziciji s ostalim proizvodnim djelatnostima, a obzirom da ne zapošljavaju puno djelatnika, ni prema tom kriteriju nisu osvajali puno bodova. Također, iako su djelatnost u kojoj je izrazito prisutna razvojna i inovativna komponenta, nisu u povoljnoj poziciji ni u natječaju „Razvoj i primjena inovacija“ gdje najveći broj bodova nosi patent kao vrsta industrijskog vlasništva, a znamo da se softverska rješenja u biti ne mogu patentirati.

Nameće se zaključak da naša država ne prepoznaje proizvođače softvera kao bitnu granu našeg gospodarstva. Posljedica toga je da nije kreirala programe financiranja koji bi bili prilagođeni i koji bi ciljali upravo ovu industrijsku granu. Iz nadležnih institucija se mogu čuti obrazloženja kako softver ne može zaposliti puno ljudi, ne može značajno doprinijeti rastu BDP-a, izvozu i sl.

Je li to zaista tako?

Sagledajmo neke podatke tvrtki proizvođača softvera (NKD skupina 62) iz financijskih izvještaja za 2010. i 2011. godinu. Podaci obuhvaćaju 2.172 pravne osobe (obrti nisu uključeni) koje imaju prijavljenu proizvodnju softvera kao osnovnu djelatnost, a najveća među njima po broju zaposlenih zapošljava 382 radnika u 2011. godini. Podaci su u HRK.

Financijski pokazatelji

Dakle, u vrijeme kad u RH raste broj nezaposlenih iz mjeseca u mjesec (izuzev sezonskih devijacija), industrija proizvodnje softvera povećava broj zaposlenih i to za 5,7% u 2011. u odnosu na prethodnu godinu, povećava prihode za 9,2%, a neto izvoz za 63% te isti iznosi 521,2 milijuna kn. Obzirom na činjenicu da je RH u 2011. godini imala vanjskotrgovinski deficit od 49,7 milijardi kn, neto izvoz od pola milijarde kuna je podatak koji bi trebao zaintrigirati državu.

Također, u ovoj industriji su prosječne plaće znatno veće od prosjeka u RH, pa se samim time i značajna sredstva izdvajaju u proračun po osnovi davanja za radnike.

U poslovnim knjigama ovi su poduzetnici iskazali prihode od dotacija (državne potpore) u iznosu od 7,6 mil kn u 2011., što je znatno manje nego u 2010., a i tada su bili praktički beznačajni. Tako su proizvođači softvera dobili poticaja u iznosu od 859 kn po zaposlenom, odnosno, primili su 1,14 lipa potpora na svaku kunu koju su platili državnom proračunu (a sjetimo se potpora u nekim drugim djelatnostima....).

Posebno je bitno istaknuti da ukupna grana proizvođača softvera ima odličnu bonitetnu ocjenu, još uvijek je solidno likvidna (znatno bolje od ukupnog gospodarstva), nije zadužena i vrlo je rentabilna.

Neutemeljen je stav da je industrija proizvodnje softvera u RH „beznačajna“ u ukupnoj ekonomiji jer zapošljava samo 0,6% ukupno zaposlenih u 2011. Potrebno je sagledati podatke koji govore o propulzivnoj djelatnosti, djelatnosti koja značajno povećava prihode, povećava broj zaposlenih i što je najvažnije, sve više izvozi. Rast izvoza dokazuje da postoji tržište, da je ono globalno i da prepoznaje naše „male divove“.

Prepoznajmo ih i mi!

7 osnovnih prijedloga CISEx & CRANE:

1) IT sektor - vlastita kategorija poticaja

Proizvođači softvera (po NKD 62.01 – Računalno programiranje) za R&D & jačanje međunarodne konkurentnosti.

Obrazloženje: Time bi se postiglo da se ovoj djelatnosti prizna strateška pozicija u hrvatskom gospodarstvu u budućnosti, te ukinula diskriminacija u bodovanju koja je postojala ove godine u odnosu na druge djelatnosti. IT sektor je onaj koji stvara dodatnu vrijednost, imaju najpropulzivniju stopu rasta i izvoz.

Napomena: U krajnjem slučaju ako nije izvediva vlastita kategorija - Izjednačiti bodovno prerađivačku industriju sa skupinom NKD 62.

2) Pravo na ulaganje sredstava u vlastiti razvoj i istraživanje u odnosu na R&D i bez suradnje sa znanstvenim institucijama (umanjeno bodovanje po zadnjem PI-u)

Obrazloženje:  Trebalo bi vidjeti koliko tvrtke koje se bave programiranjem, u usko specijaliziranim nišama, uopće mogu u razvoj svog specifičnog proizvoda uključiti znanstvenu instituciju, što ne znači da sami nisu u stanju provesti i implementirati istraživanje kako bi se unaprijedio ili izradio novi, tehnološki napredan, proizvod. Dapače, tvrtka koja se bavi usko specijaliziranim područjem može biti lider tog područja po znanju iz tog područja. Kompetentnost same tvrtke u području istraživanja i razvoja se treba dokazivati postojećim klijentima/ugovorima/pismima namjere, a ne da budu diskriminirane, jer u projekt nisu uključili fakultet ili znanstvenu ustanovu koja im, vrlo vjerojatno, nije niti u stanju pomoći po pitanjima njihovog proizvoda.

3) Troškovi plaća prihvatljivi troškovi u troškovniku projekta

Obrazloženje:  Tvrtke koje su u stanju vlastitim snagama unaprijediti ili razviti novi proizvod ili su pak voljne zaposliti i nove developere, no nisu u mogućnosti pokriti troškove plaća za takav razvoj su u diskriminirajućoj poziciji. Dolazimo se do apsurdne situacije da tvrtka koja se bavi računalnim programiranjem ne može imati vlastite plaće u troškovniku projekta, ali može u troškovniku imati ponudu/račun druge tvrtke koja se bavi računalnim programiranjem za poslove koje može sama odraditi, kvalitetnije i po povoljnijoj cijeni.

K tome maksimalno sufinanciranje projekata od strane države je bilo 85%, a troškovi ne smiju sadržavati plaće djelatnika tvrtke koja prijavljuje projekt - nelogično je da se projekt razvoja novog proizvoda neke tvrtke, koja se bavi računalnim programiranjem, može sabiti u 15% sredstava predviđenog za taj projekt. Događa se da tvrtke 'izmišljaju' ili preuveličavaju troškove u ponudama kako bi 'zaobilazno' mogle financirati projekt koji će u velikoj mjeri napraviti u vlastitoj režiji.

Ukalkuliranjem i navedenih troškova za plaće R&D-a potičete baš razvoj inovacija unutar tvrtke, kao i zapošljavanje!

Primjer iz prakse:  Trenutno se može priložiti ponuda developerske firme iz Indije kao outsourcing?!

Zar ćemo doista državna sredstva nastaviti ulagati u druge države?

4) Predselekcija dostavljenih projekata!

Obrazloženje: Držimo da je nužno vršiti preraspodjelu sredstava samo i isključivo na bazi kvalitete i potencijala projekata. No jasno da se iz 2 stranice A4 teksta (model sa zadnjeg Poduzetničkog impulsa), bez adekvatne prezentacije i dodatne komercijalne evaluacije ne mogu pronaći najbolji. Stoga predlažemo PREDSELEKCIJU projekata, kao prvi korak tzv. «čistilište».

Predlažemo da evaluatori u navedenoj predselekciji budu predstavnici iz svih zainteresiranih Udruga – HUP, HGK, CISEx, CRANE i naravno iz Ministarstva.

Oni koji prođu predselekciju, brojka uvećana *2 u odnosu na finalnu, pozivaju se na prezentaciju i dostavu dodatnih materijala, te na temelju istih dolazi do finalnog odobravanja određenog broja projekata.

5) Uvođenje posebne kategorija - STARTUP

Obrazloženje: Ako doista želite poticati Poduzetnički duh i rast društva u ekonomskom smislu u cjelini, onda ulažite u StartUp tvrtke i projekte.

6 A) Iz samog sustava bodovanja izbaciti:

• Broj zaposlenih

• Regionalnost

• Kod natječaja za inovacije izbaciti prijavu patenta koja je bolje vrednovana od žiga ili dizajna. Softveraši se ne mogu štititi patentom!

6 B) Dodatno bodovati:

• Dodatno bodovati one koji imaju potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za RD (znači da je projekt već recenziran, ne mora opet)

• Dodatno bodovati one koji su prošli na nekom od BICRO natječaja (recimo na POC-u je prošlo skoro 100 projekata, neće biti svi financirani jer nema sredstava, ali zašto ne bi bar imali dodatne bodove na MINPO-u)

• Dodatno bodovati uvrštenje na finalna prikazivanja na međunarodnim strukovnim i financijskim konferencijama koje prate razvoj softvera kojih ima mnogo-samo neki Webfest Budva, Geeks on the plane Zagreb, How to web Bukurešt, LeWeb Pariz, Pioneers festival Beč, Techcrunch NewYork, Seedcamp London, Hackfwd Berlin, World hosting days itd.

• Dodatno bodovati projekte za razvoj proizvoda koji su već dobijali industrijske ili strukovne nagrade.

• Dodatno bodovati multi-medijalne projekte iz „game developing“ (računalne igre) industrije s međunarodnim rezultatima po broju brandova ili u stotinama tisuća korisnika te naravno evaluacijom kao i za ostale projekte 

7) Mogućnost za prijavu strukovnih udruga koje nisu organizirane klasterski na programe poput „Klasteri – Zajedno do uspjeha“

Obrazloženje: Analizirajući uvjete za prijavu u programu Ministarstva poduzetništva i obrta „Klasteri – Zajedno do uspjeha“, shvatili smo da bismo morali promijeniti oblik našeg dosadašnjeg strukovnog udruživanja kako bismo mogli pristupiti prijavi za ovaj projekt. Udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx) je strukovna udruga nastala na modelu koji ne predviđa osnivanje klastera. Klasterizacija općenito nije poželjan oblik udruživanja kod ovakvih udruga poput naše jer se proizvodnja softvera odvija u nizu mogućih proizvodnih niša koje nisu nužno klasterski povezive. U Hrvatskoj su postojale određene inicijative poput primjerice Saveza hrvatskih ICT udruga (klastera) koja je nastala 2007. godine, ali zbog njihovih relativno slabih sinergijskih efekata mi smo se odlučili za jedan drugi model organiziranja gdje „klasteri“ nisu predefinirani, već se tvrtke članice naše udruge dinamično udružuju u timove u slučajevima kada je potrebno odgovoriti na neke inozemne zahtjeve za ponudama. Ovakvih suradnji koje su već rezultirale izvoznim projektima bilo je više u zadnjih godinu dana.

Predlažemo da se ovaj projekt Ministarstva prilagodi mogućnosti da se na njega mogu prijavljivati i udruge poput naše bez potrebe za klasterizacijom.

S poštovanjem,

Hrvoje Bujas - Član Upravnog odbora CISExa

Mihovil Barančić - Predsjednik CRANE-a