Meetup je otvorila Ana Milas, direktorica marketinga u Serengetiju svojim predavanjem „Moć brand storytellinga: kako pričom utišati buku?“. Svojim upečatljivim primjerima pokazala je kako da sadržaj bude uvjerljiv, vjerodostojan, vidljiv i vrijedan. Ana je govorila o važnosti ljudskog elementa koji je u zadnje vrijeme zanemaren zbog oslanjanja na umjetnu inteligenciju i internet te je naglasila da ljudskost postaje novi „premium“ u izgradnji biznisa koji žele biti autentični i svoji. Uz to, poslala je poruku da sadržaj mora biti kvalitetan kako bi dopro do klijenata i da mora imati dobru priču kako bi bio zamijećen na tržištu.

Nakon predavanja uslijedio je panel naziva „Treće poluvrijeme ili što nas čeka u budućnosti IT-ja?“ na kojem su sudjelovali Ante Matijaca (Profico), Frane Borozan (Syskit, potpredsjednik CISEx-a), Marko Maljković (Locastic) i Ivan Bešlić (Sofascore, predsjednik CISEx-a) uz moderatora Antonija Perića-Mažara (Locastic, član upravnog odbora CISEx-a). Kao što kaže i samo ime panela, fokusirali su se na izazove koji nas čekaju u narednom periodu pa su se tako na samom početku dotakli kadra koji će IT sektoru trebati. Ante Matijaca govorio je o promjenama koje su vidljive u posljednjih nekoliko godina te o stanju na tržištu. Naglasio je kako danas velik broj ljudi ostaje bez posla koji zatim posljedično traži novi posao, ali i kako se s dizanjem kriterija klijenata dižu i kriteriji poslodavaca pa su tako juniori u najtežoj poziciji na tržištu rada. Marko Maljković poručio je mladima da se ne boje izaći iz svoje komfort zone i da istražuju prilike koje im se nude te da se dokažu u radu, ali i da se ne boje neuspjeha i padova jer su sastavni dio svakog ciklusa, a bez njih nema napretka.

Prilikom razgovora o izazovima koji nam slijede u narednim godinama, Ivan Bešlić dotakao se umjetne inteligencije i radne snage s istoka zbog koje moramo podići razinu znanja kako bismo uspješno mogli konkurirati tom kadru. „Moramo biti svjesni da je Hrvatska malo tržište u usporedbi s Rumunjskom, Indijom ili Ukrajinom i zato raditi na dizanju znanja svih zaposlenika, u prvom redu juniora, ali i seniora. Hrvatski IT sektor sposoban je raditi dobar i kvalitetan softver koji možemo izvoziti u inozemstvo, a kvaliteta će uvijek biti plaćena. Podizanjem razine znanja podižemo prihode, a tvrtke s većim prihodima imaju i veće plaće.“

Sličnog je razmišljanja i Frane Borozan koji je naglasio da se moramo fokusirati na specifična znanja i prepoznati niše u kojima smo dobri, a kako bismo uspjeli u tom naumu, treba nam širok spektar zaposlenika. „Iako većinom govorimo o developerima, činjenica je da nam nedostaje kvalitetan kadar u prodaji, product managementu i supportu te ostalim ulogama. Moramo ulagati u te ljude kako bismo napredovali i podići razinu znanja. Developeri koji imaju širok spektar znanja vrlo uspješno se prebacuju u product management.“

Na samom kraju panela Ivan Bešlić je u ime upravnog odbora CISEx-a iznio buduće planove udruge koji uključuju organizaciju specifičnih radionica za pravnike, zaposlenike u odjelima financija, prodaje, product managementa i svih ostalih koji su možda u prethodnom razdoblju kad je naglasak bio na developerima bili zanemareni, ali koji igraju ključnu ulogu u razvoju i poslovanju tvrtke.